Kako se uči geografija?

 

        Često učenici i roditelji znaju reći sve je naučio i sve zna, a ipak je dobio slabiju ocjenu. Je li zaista tome tako i znaju li učenici, pa i roditelji koji im pomažu u učenju kako se uči geografija?! Za početak zapamtite slijedeće geografija se NE UČI NAPAMET. Upravo učenje napamet nastavnih sadržaja iz geografije kod učenika za posljedicu ima da učenik ne dobije očekivanu ocjenu. Geografiju treba učiti s razumijevanjem i nastojati povezati bilo vertikalno (povezivanje gradiva geografije iz prethodnih razreda) bilo horizontalno (povezivanje obrađenog gradiva tijekom školske godine) nastavne sadržaje. Na taj način se razvija kritičko mišljenje. Nezamislivo je učiti geografiju, a u isto vrijeme ne koristiti atlas koji je prvo pomoćno sredstvo učeniku u savladavanju gradiva, napose regionalne geografije, dakle geografije kontinenata i država. Stoga kada učite uvijek ispred sebe imajte atlas i nastojte sve ono što učite primijeniti na geografskoj karti. Također tijekom učenja nemojte zaobilaziti grafičke prikaze bilo da se radi od grafovima, kartogramima, kartodijagramima, upravo analizirajući iste proširujete, ali i primjenjujete već naučeno znanje.

 

Evo primjera:

 

Primjer 1. :

Pitanje: Zašto je od iznimnog značaja za Rusiju luka Murmansk?

Očekivani odgovor: Zbog toga jer je to jedina ruska luka na sjeveru koja se ne zaleđuje.

Pitanje: Objasni zbog čega se ta luka ne zaleđuje?

Očekivani odgovor: Zbog utjecaja tople Golfske struje, koja onemogućuje zaleđivanje luke.

Pitanje: No kako to da se luka Murmansk ne zaleđuje, a nalazi se na prostoru Barentsovog mora, za razliku od Baltičkoga mora koje je smješteno južnije i zaleđuje se?

Očekivani odgovor: Jer tople morske struje ne ulaze u Baltičko more.

 

Primjer 2.:

Pitanje: Objasni zbog čega je glavni grad Brazila Brasila, a ne Rio de Janeiro?

Očekivani odgovor: Zbog procesa litoralizacije

Pitanje: Što je to litoralizacija?

Očekivani odgovor: Naseljavanje stanovništva uz obalu.

Pitanje: Što se je onda željelo postići kad je Brasilia proglašena glavnim gradom?

Očekivani odgovor: Privlačenje stanovništva u slabo naseljenu unutrašnjost Brazila.

 

Primjer 3:

Pitanje: Što je to sila teža?

Očekivani odgovor: Sila koja nas privlači prema Zemlji.

Pitanje: Objasni gdje je sila teža na površini Zemlje slabija, a gdje jača?

Očekivani odgovor: Jača je na polovima jer je Zemlja na polovima spljoštena pa su polovi bliže središtu Zemlje gdje je djelovanje sile najjače. Najslabija je na ekvatoru jer je Zemlja na ekvatoru ispupčena, a s tim i sve točke na ekvatoru udaljenije od središta Zemlje gdje je djelovanje najjače.

 

Iz gore napisanih primjera razvidno je da treba uvijek postavljati ključno pitanje ZAŠTO i riječ OBJASNI.

 

 

I za kraj još jednom geografija se uči s

razumijevanjem, a ne napamet!