Geologija, kao jedna od temeljnih grana prirodnih znanosti, bavi se proučavanjem planeta  Zemlje kao cjeline; njenog postanka, njene strukture, sastava i njene povijesti, uključujući i postanak života na njoj. Bavi se i proučavanjem prirodnih procesa koji su doveli do današnjeg geološkog sklopa Zemlje, odnosno njene globalne geotektonske građe. Prvi se puta riječ spominje u radu Jean André de Luc-a (1778.). »geologija«. Geologija obuhvaća sljedeća polja: 1) kristalografi ju, mineralogiju, petrologiju, geokemiju; 2) strukturnu geologiju, geofiziku; 3) stratigrafiju i historijsku geologiju; 4) paleontologiju i 5) fzičku geologiju, geomorfologiju. Geolozi su dakle znanstvenici koji se bave izučavanjem nastanka stijena na Zemlji, tj. oni proučavaju njihovu građu i fizičke osobine. Sve je to od izuzetne važnosti za život ljudi na ovom planetu jer je izučavanje postanka svih mineralnih sirovina (energetskih i neenergetskih) od strateškog značaja za jednu zemlju i njen svekoliki napredak. Geološka istraživanja izvode se u svrhu pronalaženja korisnih ruda (sve kovine i nekovine), pitke vode, fosilnih gorivih tvari, geotermalne energije, termalnih i mineralnih voda te sirovina koje se koriste u medicinske svrhe (npr. peloidi odnosno ljekovita blata). Geološka istraživanja su neophodna i kod izgradnje velikih infrastrukutrnih objekata (autoputova, mostova, hidroelektrana, željezničkih pruga, kod velikih industrijskih obje- kata i dr.). Nadalje, ona su od izuzetnog značaja i za očuvanje i zaštitu okoliša jer nam ta proučavanja koriste za spoznaju odnosa prirodnih procesa i zahvata čovjeka u okoliš te iznalaženja metoda sanacije nastalih šteta nepoznavanjem tih procesa. Za sva ta specijalistička istraživanja potrebno je izraditi i detaljne geološke karte. Geološke karte predstavljaju grafički prikaz geološke građe terena (sastava, starosti i tektonskog sklopa) i drugih geoloških pojava na topografskoj podlozi, i to je ujedno i ortogonalna projekcija presjeka geoloških slojeva i reljefa projicirana na horizontalnu površinu. Boljim poznavanjem geološke građe zemljine površine po kojoj svakodnevno hodamo, lakše ćemo spoznati važnost očuvanja svekolike prirode, pošto je čovjek samo jedan mali dio tog ogromnog prirodnog mehanizma. Narušavanjem njegovog skladnog funkcioniranja ugrožavamo i našu egzistenciju na Zemlji. (Preuzeto iz Geološka zbirka u OŠ Bartula Kašića, autori, Josip Halamić, Mirko Belak, Ajka Šorša, Dinko Marin, Ladislav Fuček, Zagreb, 2012., 9-10.)

Ukoliko vas geologija zanima više posjetite web stranicu Hrvatskog geološkog instituta